Začetnik waldorfske pedagogije

Steiner je imao sestru Leopoldinu (1864.-1927.) i gluhonijemog brata Gustava (1866.-1941.) Kao dijete austrijske obitelji zbog naravi posla svoga oca Johanna Steinera (1829.-1910.) koji je bio zaposlen kao službenik Austrijske željeznice, često je mijenjao mjesto stanovanja pa je Steiner ostao u Donjem Kraljevcu samo godinu i pol dana. Njegov otac dobio je posao u blizini Beča, a potom u Donjoj Austriji gdje je Steiner boravio do svoje osme godine.Iako je u svom mjestu rođenja boravio izrazito kratko, to mjesto kao raskrižje Istoka i Zapada, odnosno mjesto susreta različitih kultura, ostavilo je duboki trag u Steinerovoj svijesti te je obilježilo njegovo kasnije djelovanje. U djetinjstvo je izrazito volio vrijeme provoditi na željezničkim kolodvorima sa svojim ocem, a vrijeme provedeno u školi nije mu bilo toliko drago. Škola mu je na početku stvarala poteškoće, međutim njegovi roditelji bili su odlučni u namjeri da obrazuju svoga sina. S jedanaest je godina, od listopada 1872. godine,pohađao realnu gimnaziju u Wiener-Neustadtu. Steinerov otac je želio da mladi Rudolf krene njegovih stopama što je značilo da je želio da postane inženjer na željeznici stoga je njegovo obrazovanje bilo uglavnom orijentirano prema prirodnim znanostima. Tijekom njegova školovanja, pokazivao je najviše zanimanja za prirodne znanosti, a pritom je najviše volio matematiku i nacrtnu geometriju prema kojoj je već i otprije naginjao te je to bila njegova prva ljubav.

Ponukan iskustvima i znanju koje je stekao tijekom svoga srednjoškolskog školovanja, počela su se u njemu razvijati pitanja o tome što se događa u prirodi. Shvaćao je da prvo mora upoznati temelje prirode kako bi dobio polazište za istraživanje duhovnog svijeta. Osjećao je da je tjelesno neodvojivo od duhovnog. Sa svojih tek petnaest godina, Steiner je počeo proučavati filozofska djela od kojih je značajno mjesto zauzelo Kantovo djelo ‘Kritika čistog uma‘.Njegovo zanimanje za filozofska djela je raslo, pa je počeo proučavati filozofiju, logiku, psihologiju i ostala djela koja si je mogao pribaviti. Nakon završene realne gimnazije, Steiner ujesen 1879. upisuje Visoku tehničku školu u Beču s ciljem da postane učitelj matematike i deskriptivne geometrije. Osim pohađanja predavanja iz prirodnih znanosti, također je slušao predavanja društvenih znanosti, a ponajviše predavanja iz književnosti i filozofije. Već tada se u Steineru probudila želja te potreba za rad s djecom i mladima, a pružila mu se prilika potkraj studija u Beču. Naime, na preporuku svoga učitelja Karla Juliusa Schröera, koje je ujedno imao tada vrlo veliki utjecaj na mladog Steinera te ga je uveo u svijet Goetheovih djela koja su kasnije imala značajno mjesto u Steinerovu životu, Steiner je počeo raditi u jednoj imućnoj bečkoj obitelji kao kućni učitelj. Steinerov posao bio je da njihovu trojicu dječaka pripremi za osnovnu i srednju školu, međutim posebnu pažnju mu je privukao dječak imena Otto. Roditelji su bili vrlo zabrinuti jer je Otto u mnogočemu zaostajao od svojih vršnjaka te su ga smatrali tjelesno i duševno zaostalim. Steiner je zamolio njegove roditelje da mu prepuste odgoj malenog Otta jer je Steiner uvidio da se u dječaku kriju ogromni potencijali međutim, trebalo je probuditi njegovu uspavanu svijest da bi se ona mogla ugodno osjećati u fizičkom tijelu. Dječak Otto Specht kroz rad i druženje sa Steinerom postigao je svoj puni potencijal, uspio je nadoknaditi znanje svojih vršnjaka te je na kraju postao liječnik. Steiner je duboko vjerovao da mu je to iskustvo donijelo spoznaje o čovjekovu tjelesnom i duhovnom razvitku te mu otvorilo vrata za bavljenje pedagogijom. Iako je studirao prirodne znanosti, doktorski je rad položio iz filozofije uz koju je njegovo polje interesa bilo usko vezano. Već tada, brojni akademici i ugledni ljudi, vidjeli su u Steineru mladog filozofa koji će obilježiti početak nove filozofije. Nedugo zatim, 1894. godine,objavljeno je njegovo najznačajnije filozofsko djelo naziva ‘Filozofija slobode. Temeljne crte modernog pogleda na svijet. Rezultati promatranja duše prirodno znanstvenom metodom.’Osim djela Goethea, Steiner je bio upoznat i s djelima Friedricha Nietzschea (1844. -1900.). Tijekom svog boravka u Weimaru, objavio je knjigu ‘Friedrich Nietzsche. Borac protiv svojega vremena.(1895.).’Nedugo nakon toga, Steiner je upoznao Nietzscheovu sestru Elisabeth Förster-Nietzsche koja je izrazila želju da on uredi Nietzscheovu knjižnicu što je naposljetku Steineri prihvatio. Rezultat je bio katalog s 227 stranica. Steiner je u Weimaru boravio punih sedam godina te je za to vrijeme objavio 95 publikacija, a završio pisanjem knjige ‘Goetheov pogled na svijet’, koja je izdana 1897. godine.
Iste godine, 1897., Steiner dolazi u Berlin. Steiner je već dugo vremena razmišljao treba li duhovne spoznaje predstaviti javnosti. Nakon što je postao jedan od urednika časopisa ‘Magazin za literaturu kojeg je pokrenula skupina Goetheovih poklonika, Steiner je svoja iskustva donekle iznio u članku pod naslovom ‘Goetheova tajna objava'(1899.),gdje je nastojao javnosti predstaviti povezanost vanjske prirode s nutrinom ljudske duše. Postao je također,predavač u kavani na berlinskom Nollendorfplatzu gdje je održao dvadeset i sedam predavanja. Tada je prvi puta upotrijebio pojam antropozofija koja će se kasnije pokazati kao orijentir u njegovim naukama pa tako i u pedagoškom smislu.

Materijal preuzet sa “Repozitorij Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“.
Tema : Waldorfska pedagogija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (pogledaj cijeli rad)
Završni rad autorice / pristupnika : Dora Vudrag
Mentor: doc. dr. sc. Adrijana Višnjić -Jevtić
Čakovec, Rujan 2019.

Scroll to Top